Dakle, draga djecice danas cemo reci nesto vise o mehanzimima djelovanja. Pa krenimo redom. Potpuno je jasno da je cilj svakog podjedinca da se ponasa i djeluje racionalno. No medjutim sto bi se dogodilo kad bi svi tj. svaki pojedinac nekog drustva bio iskljucivo racionalan? Dogodio bi se kaos. Dakle  za svakog pojedinca prilikom nekog kolektivnog djelovanja u interesu je da djeluje racionalno, no za to kolektivno drustvo, koje obavlja tu kolektivnu aktivnost, nije u interesu da svaki od tih pojedinaca bude zapravo racionalan. Jer kad bi svi u tom trenutku djelovali racionalno prosli bi gore nego da djeluju neracionalno. Ova teorija moze se vrlo lako argumentirati mehanizmom tkz. zatvorenikova dilema.

Hipoteza zatvorenikovove dileme se sastoji u sljedecem; imamo dvije osobe uhicene zbog pocinjenog prekrsaja. I sad, jednog uhicenog policija stavi u jednu sobu, a drugog uhicenog u drugu sobu. Tada svakom osumljicenom ponudi opciju suradnje. Dakle ako izda ovoga drugoga taj drugi ce dobiti recimo, 4 godine zatvora, a on ce biti oslobodjen. Isto ponude i drugome uhicenom u drugoj sobi. E sad ukoliko se obadvojca odluce suradjivat i izdaju jedan drugoga, svaki ce dobiti po 2 godine zatvora, no ako se oba odluce na nesuradnju policija ce i dalje imat dovoljno dokaza da ih osudi, ali samo na 1 godinu zatvora.

Dakle iz prilozenog se vidi je isplativija nesuradnja nego suradnja, sto ispada paradoksalno je bi suradnja za pojedinca bila ustvari racionalna, ukoliko drugi ne bi suradjivao jer tako ne bi uopce isao u zatvor. Drugi rijecima ukoliko bi se oba ponasali racinalno prosli bi gore, nego da se oba ponasaju iracionalno.

Drugi mehanizam ljudskog ponasanja, kojega cu samo spomenuti, je i redukcija kognitivne disonance. To je dakle kauzalni mehanizam kod kojega osoba prestaje zeljeti ono sto ne moze imati odnosno dobiti. Dakle radi se tome da ja npr. volim glumu, zelja mi je postati glumac no medjutim tu zelju iz nekog razlga, ja  ni pod kojim uvjetima ne mogu ostvariti i tako jednostavno prestajem to vise zeljeti. Dakle ovdje, prema ovom mehanizmu, se radi o tome da zapravo mogucnosti uvjetuju nase zelje. A ustvari u idealnim uvjetima nase zelje bi trebali uvjetovat osjecaji, a ne mogucnosti.

Toliko za danas sa sata filozofije, draga djeco. Pozdrav.